Poreklo imena: Turske kule za vodu
Naziv Terazije zvuči neobično za centralni gradski trg jedne evropske prestonice. Njegovo poreklo nas vodi unazad u 18. vek, u vreme osmanske uprave nad gradom. Kako bi obezbedili stabilno snabdevanje vodom beogradske tvrđave i varoši, Turci su izgradili složen sistem vodovoda koji je dovodio vodu sa izvora u Malom Mokrom Lugu.
Na određenim rastojanjima duž vodovoda, Turci su podizali zidane kule na koje se voda penjala kako bi se regulisao pritisak u cevima. Ove kule su se nazivale terazije za vodu (od turske reči *terazi* – vaga ili merilo). Najveća i najznačajnija takva kula nalazila se upravo na prostoru današnjeg trga, otprilike na mestu gde danas stoji Terazijska česma. Kada je knez Miloš Obrenović u 19. veku započeo naseljavanje ovog prostora i prosecanje ulica, čitav kraj je zadržao ovaj prepoznatljivi naziv.
Terazijska česma: Simbol povratka dinastije
Središte Terazija krasi prelepa kamena Terazijska česma, podignuta 1860. godine. Ova česma izgrađena je od svetlog tašmajdanskog kamena po nalogu kneza Miloša Obrenovića, u znak sećanja na njegov trijumfalni povratak na srpski presto nakon Svetoandrejske skupštine. Autor ovog klasicističkog obeliska bio je čuveni vajar Franc Loran.
Česma je pretrpela neobičnu sudbinu. Tokom velike rekonstrukcije Terazija 1911. godine, kada je bulevar pretvoren u francuski park sa cvetnim lejama, česma je demontirana i preneta u portu Topčiderske crkve. Tamo je stajala zaboravljena više od pola veka, sve dok 1975. godine, pod pritiskom beogradske javnosti i istoričara umetnosti, nije svečano vraćena na svoju prvobitnu lokaciju ispred hotela „Moskva“, gde i danas služi kao omiljeno mesto za osveženje tokom vrelih letnjih dana.
"Terazijska česma je preživela dva svetska rata i proterivanje iz centra grada, ali se na kraju vratila da ponovo svedoči beogradskim susretima."
Hotel moskva: Vrhunac beogradske secesije
Najveći arhitektonski ukras Terazija jeste zgrada hotela Moskva (prvobitno Palata Rosija), otvorena u januaru 1908. godine. Zgradu je podiglo rusko osiguravajuće društvo „Rosija“, a svečano ju je otvorio kralj Petar I Karađorđević. Projekat je izradio arhitekta Jovan Ilkić u stilu ruske secesije sa elementima modernizma.
Fasada hotela, obložena sjajnim keramičkim pločicama u zeleno-žutim tonovima koje su proizvedene u čuvenoj fabrici Žolnai u Pečuju, predstavlja jedno od najlepših umetničkih ostvarenja u gradu. Hotel „Moskva“ je ubrzo postao kultni centar beogradske inteligencije, diplomata i umetnika. U njegovoj kafani su svoje stalne stolove imali nobelovac Ivo Andrić, pesnik Vasko Popa, ali i svetske ličnosti poput Alberta Ajnštajna, Alfreda Hičkoka, Orsona Velsa i Žan-Pol Sartra.
Palata Albanija i Terazijska terasa: Arhitektonski kontrasti
Terazije su takođe prostor velikih arhitektonskih kontrasta. Na severnom kraju, na samom spoju sa Knez Mihailovom ulicom, stoji monumentalna Palata Albanija. Izgrađena 1939. godine u stilu modernizma i ar-dekoa, ova zgrada je sa svojih 13 spratova bila prvi pravi oblakoder u Beogradu i najviša zgrada na Balkanu u svoje vreme. Naziv je dobila po staroj i neuglednoj kafani „Albanija“ koja se prethodno nalazila na tom mestu.
Nasuprot ovoj vertikali nalazi se Terazijska terasa, prostrani otvoreni prostor koji se spušta ka Zelenom vencu i reci Savi. Tokom istorije, postojali su brojni urbanistički planovi (uključujući i čuveni projekat arhitekte Nikole Dobrovića) da se ovaj prostor u potpunosti otvori i pretvori u kaskadne parkove sa fontanama koji bi spajali Terazije sa Savskim amfiteatrom. Iako ti planovi nikada nisu u potpunosti realizovani, Terazijska terasa i danas pruža predivan vetrovit pogled na ravnicu Novog Beograda.